1989. godina
26. siječnja 1989.
Sastanak na Plješevici - formiran je "Inicijativni krug Hrvatske demokratske zajednice".
28. veljače 1989.
Tribina Društva književnika Hrvatske - usvojen je "Prednacrt programskih osnova Hrvatske demokratske zajednice"
17. lipnja 1989.
Održana tajna Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama NK "Borac" u zagrebačkom naselju Staglišću, nakon zabrane javnog skupa zakazanog u hotelu "Panorama". Nakon nje došlo je do raskola unutar Inicijativnog kruga HDZ-a na tzv. "Tuđmanovu grupu" i ostale. Dr. Franjo Tuđman izabran je predsjednikom stranke.
30. rujna 1989.
Konstituiranje Središnjeg odbora, te odluka i izjava Središnjeg odbora o pravu svakoga, pa, dakle, i hrvatskoga naroda na trajno, neotuđivo i cjelovito pravo na samoodređenje do odcjepljenja, izjava o ponovnom uspostavljanju Matice Hrvatske, te preimenovanju JAZU u HAZU.
29. studenoga 1989.
Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelom hrvatskome narodu o pravu hrvatskog naroda na samoodređenje u svojim povijesnim i prirodnim granicama.
1990. godina
5. veljače 1990.
Zakonsko odobrenje djelatnosti, registracija stranke.
24.- 25. veljače 1990.
I. Opći sabor
Na Saboru su 24. veljače 1990. formulirana opća, ali i konkretna stajališta HDZ-a o svim bitnim političkim pitanjima; izraženo je odlučno protivljenje svakoj centralizaciji na saveznoj razini, koja prikraćuje političku i gospodarsku suverenost Republike Hrvatske; ustavne promjene, kao i novi ustav, mogu se donositi samo u slobodno izabranom hrvatskom Saboru; potrebno je provesti ukidanje društvenoga vlasništva, ali i privatizaciju imovine u dioničarsko vlasništvo građana; zaustaviti golemi odljev nacionalnog dohotka što ga Hrvatska izdvaja za nerazvijene dijelove tadašnje države, potaknuti revitalizaciju sela, gradnju prometnica, više ulaganja u znanost i u kulturu...
Dr. Tuđman aklamacijom izabran za predsjednika stranke. Predsjednik Izvršnog odbora postaje Josip Manolić, glavni tajnik Stipe Mesić, politički tajnik mr. Neven Jurica.
Izabirući dr. Franju Tuđmana za predsjednika stranke, Sabor je izrazio volju ukupne Hrvatske demokratske zajednice da odlučno slijedi njegovu politiku, politiku svojega utemeljitelja.
22. travnja 1990. - prvi krug izbora
6. svibnja 1990. - drugi krug izbora
HDZ je osvojila 197, odnosno 60% zastupničkih mjesta. Pobjedom nad vladajućim Savezom komunista i koalicijom oporbenih stranaka HDZ je postao većinskom i glavnom političkom strankom u Hrvatskoj
30. svibnja 1990.
Konstituirajuća sjednica novoizabranoga državnog Sabora, na kojoj je dr. Franjo Tuđman najavio ciljeve HDZ - ove politike: novi ustav Republike Hrvatske, uređenje novoga ustavnog položaja Hrvatske u Jugoslaviji, uključivanje u Europu i reeuropeizaciju Hrvatske, ustanovljenje poretka pravne države i modernizaciju državne uprave u Hrvatskoj, duhovnu obnovu hrvatskoga naroda, korjenite promjene u vlasničkim odnosima i u gospodarstvu, demografsko oživljavanje hrvatskih opustjelih krajeva, povratak iseljeništva i uključivanje u izgradnju Hrvatske, promjene u javnim službama u Hrvatskoj i moralnu obnovu hrvatskoga naroda.
17. kolovoza 1990.
Početak srpske pobune u Hrvatskoj
13. rujna 1990.
Odlukom Izvršnog odbora HDZ-a osnovana je organizacija Mladeži HDZ-a.
22. prosinca 1990.
Usvojen ustav republike Hrvatske (tzv. božićni Ustav"). Donošenje Ustava RH, osam mjeseci nakon prvoga kruga prvih slobodnih izbora, označilo je konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom zasnovanim na plansko-dogovornom gospodarstvu. Bio je to važan temelj u izgradnji pune hrvatske suverenosti.
1991. godina
26. siječnja 1991.
Na poziv predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, a u organizaciji HDZ-a, organiziraju se u svim gradovima i mjestima širom svijeta javni skupovi prosvjeda protiv velikosrpskog hegemonizma, koji želi srušiti hrvatsku vlast i obnoviti boljševizam i diktaturu i u znak potpore hrvatskome Vrhovništvu.
21. veljače 1991.
Saborska Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje Republike Hrvatske od SFRJ.
01. ožujka 1991.
Za Predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a izabran je Ante Beljo.
9. travnja 1991.
Osnovano je Vrhovno državno vijeće, a predsjednik dr. Franjo Tuđman donio je odluku o prerastanju redarstvenih snaga MUP u oružane formacije ZNG-a.
17. svibnja 1991.
Koordinacijski odbori HDZ-a iz domovine i iseljeništva, u jeku agresije na Hrvatsku, upućuju poziv hrvatskom iseljeništvu na uključivanje u obranu.
19. svibnja 1991.
Referendum za samostalnost. Za samostalnu Hrvatsku glasovanju je pristupilo 83.56 % birača, za suverenu i samostalnu Hrvatsku očitovalo se 94,17 % birača.
25. lipnja 1991.
Donesena je ustavna odluka o samostalnosti RH.
7. srpnja 1991.
Moratorij međunarodne zajednice na prethodnu odluku Sabora.
7. listopada 1991.
Raketirani su Banski dvori. Pokušaj atentata na predsjednika dr. Franju Tuđmana
8. listopada 1991.
Donesena odluka o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ. Toga je dana Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskoga naroda.
15. listopada 1991.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao je čitav hrvatski narod na obranu domovine. U ratu što ga je organizirala Srbija uz pomoć "JNA" i dijela srpske manjine u Hrvatskoj broj se poginulih i ranjenih već tada popeo na više od 3000, a prognanih je bilo više 150 000.
17.-18. studenoga 1991.
Pad grada Vukovara, simbola hrvatskog otpora i stradanja.
21. prosinca 1991.
Hrvatska dobiva prva međunarodna priznanja, i to od ovih država: Islanda, Litve, Ukrajine, Slovenije, Švedske, Latvije i Estonije.
1992. godina
15. siječnja 1992.
Sve zemlje članice Europske Unije priznale su Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu.
U siječnju 1992., dok još traju ratni sukobi, HDZ ustanovljuje resor obnove u hrvatskoj Vladi i najavljuje restrukturiranje gospodarstva. Donesen je zakona o županijskome teritorijalnom ustroju radi integracije hrvatskoga političkog prostora, te uspostavljanja novoga, dvodomnoga hrvatskog Sabora prema odredbama hrvatskoga Ustava.
23. veljače 1992.
Druga obljetnica I. općeg sabora na kojemu je Hrvatska demokratska zajednica utvrdila je prioritete u svojem djelovanju: završetak rata i uspostava ustavno-pravnog poretka na čitavome državnom teritoriju, povratak hrvatskih prognanika na njihova ognjišta, obnova razorene domovine i snažniji razvitak u demografskom i civilizacijsko-tehnološkome smislu i ubrzanje ratom zaustavljene pretvorbe socijalističkoga gospodarstva u pluralističko slobodno poduzetništvo.
22. svibnja 1992.
Hrvatska postala članica Ujedinjenih naroda.
2. kolovoza 1992.
Izbori za Zastupnički dom i za predsjednika Republike. Na izborima je sudjelovalo osam predsjedničkih kandidata i 17 stranačkih državnih lista. Dobivši 43.72 % glasova, HDZ ostaje najjača politička stranka u Hrvatskoj. U novomu hrvatskom državnom Saboru od ukupno 138 HDZ ima 88 zastupnika. Za predsjednika Republike Hrvatske već je u prvom izbornom krugu izabran dr. Franjo Tuđman.
28. kolovoza 1992.
Osnovana je u Grudama Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
19. rujna 1992.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, na osnovi mišljenja arbitražne Badinterove komisije (od 4. srpnja 1992.) utvrđuje (rezolucijom 777/ od 19. rujna 1992.) da je "država, dotad poznata kao SFRJ, prestala postojati."
29. rujna 1992.
Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je dr. Ivić Pašalić.
1993. godina
7. veljače 1993.
Izbori za županijski dom Sabora. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 100 mandata, odnosno 60.32 % glasova.
Travanj 1993.
Započeli unutarstranački izbori. Do rujna je održano nekoliko tisuća izbornih skupština na razini ogranaka, oko 500 gradskih i općinskih te 21 županijska izborna skupština. Na tim su skupštinama izabrani i izaslanici za II. Opći sabor, njih 1801. Mandat izabranih dužnosnika skraćen je na dvije godine.
30. svibnja 1993.
Uvedena je nova hrvatska novčana valuta - kuna.
15. i 16. listopada 1993.
Održan II. Opći sabor HDZ-a. Na tom Saboru stranka je preuzela zadaće dovršenja političko-gospodarskog preporoda Hrvatske i dalje ističući da je najbitnija zadaća hrvatskoga naroda i hrvatske države pa i same Hrvatske demokratske zajednice, kao većinske stranke u Saboru - oslobođenje svih okupiranih dijelova Hrvatske. Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je prof. dr. Jure Radić.
1994. godina
19. siječnja 1994.
U Ženevi je postignut sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ, čime je Jugoslavija priznala Hrvatsku u njezinim granicama.
18. ožujka 1994.
Potpisan Washingtonski sporazum koji je donio prekid sukoba između Hrvata i Muslimana, definirao federalno ustrojstvo BiH i njezinu povezanost s Republikom Hrvatskom.
11. svibnja 1994.
Bečki sporazum. Utvrđeni je kriteriji za određivanje teritorija Federacije i načela za konstituiranje kantona.
24. ožujka 1994.
Drugi raskol Hrvatske demokratske zajednice. Nakon što je Josip Manolić udaljen s dužnosti u HDZ-u zbog "opetovanog javno izražavanog neslaganja s politikom stranke", 30. travnja 1994. osnovan je HND sa svrhom izazivanja parlamentarne i ustavne krize. HDZ zadržava većinu u oba doma hrvatskog Sabora, unatoč gubitku dvojice zastupnika u Županijskom i 10-ak u Zastupničkom domu. Što se tiče članstva stranke, HDZ je napustilo 146 članova, a pristupilo mu 2 580 novih.
7. srpnja 1994.
Održana je II. redovna Konvencija MHDZ-a.
15. studenoga 1994.
Središnji odbor HDZ-a. Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je Zlatko Canjuga.
1995. godina
10. ožujka 1995.
Europska unija kršćanskih stranaka (EUCD) donijela je u Bruxellesu odluku o primanju HDZ-a u Uniju. Navedena je odluka provedena u srpnju na sastanku u Bukureštu.
31. ožujka 1995.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman donio je odluku o prestanku mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj.
1. - 2. svibanj 1995.
Vojno-redarstvena akcija "Bljesak". Hrvatskim vojnim i redarstvenim snagama trebao je samo 31 sat za oslobađanje čitave zapadne Slavonije. Ovom su akcijom stvoreni svi uvjeti za povratak 45.000 prognanika.
lipanj 1995.
Započeli unutarstranački izbori koji su obuhvatili oko 5.000 ogranaka.
22. srpnja 1995.
Prihvaćena Splitska deklaracija. Postignut je dogovor Hrvatske i BiH o zajedničkoj obrani od zajedničkog neprijatelja.
4.-7. kolovoza 1995.
Vojno-redarstvena akcija "Oluja" Akcija je počela 4. kolovoza 1995. u 4.00 sata ujutro. Njome je oslobođen gotovo čitavi teritorij Republike Hrvatske i skršena velikosrpska pobuna u Hrvatskoj. Kada je 7. kolovoza 1995. akcija završena, ne samo da su oslobođeni hrvatski okupirani prostori već je ujedno izvršena i deblokada Bihaća.
25. kolovoza 1995.
U Knin je došao predsjednik Tuđman, prvi put kao državni poglavar u slobodni hrvatski Knin.
26. kolovoza 1995.
"Vlak slobode".
14. i 15. listopada 1995.
Treći Opći sabor HDZ-a. On je potvrdio čvrstu orijentaciju stranke na socijalno-tržišno gospodarstvo, demokraciju, europsku integraciju i pravnu državu.
29. listopada 1995.
Izbori za Zastupnički dom Sabora. Na tim se izborima biralo 127 zastupnika. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 74 mandata.
16. studeni 1995.
Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je dr. Ivan Valent.
1996. godina
5. i 26. veljače 1996.
Održana je sjednica Glavnog odbora stranke na kojoj je potvrđen njezin narodni svehrvatski karakter. Sva su stranačka tijela pozvana da odlučno uklanjaju sve slabosti te jačaju odgovornost svih članova, posebno vodećih ljudi. Pozvane su na suradnju sve državotvorne stranke u interesu izgradnje stabilne i prosperitetne demokratske Hrvatske. Glavni odbor HDZ-a suprotstavio se svim pokušajima vraćanja Hrvatske u okvire bilo kakvih unija i kao svoju osnovnu zadaću istaknuo daljnju izgradnju Hrvatske kao pravne i socijalne, moderne demokratske države, posebno ističući potrebu da kao većinska stranka osigura učinkovitost suzbijanja svih oblika kriminala i zloporabe. Na ovoj je sjednici potaknuto i završenje ustroja moderne i profesionalne državne uprave, te su najavljene mjere za poticanje domaće proizvodnje i poboljšanje standarda.
12. ožujka 1996.
Predsjednik Konzervativne stranke dr. Ando Ozretić uime svoje stranke uspostavio je dogovor o suradnji s HDZ-om.
3. svibnja 1996.
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, osnovana u listopadu 1995., predstavljena je javnosti Njezin je utemeljitelj predsjednik dr. Franjo Tuđman, a ravnatelj dr. Ivić Pašalić.
3. svibnja 1996.
U Zagrebu je potpisan sporazum o suradnji HDZ-a i Kršćanskih demokrata Međimurja.
28. kolovoza 1996.
Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ.
16. listopada 1996.
Vijeće je ministara Europske unije, na razini zastupnika, donijelo Odluku o pozivu Hrvatskoj da postane četrdeseta punopravna članica Vijeća Europe.
6. studenoga 1996.
Republika Hrvatska postala je četrdeseta punopravna članica Vijeća Europe.
1997. godina
23. veljače 1997.
Na svečanoj sjednici Glavnog odbora i svih tijela HDZ-a i Mladeži HDZ-a, koja je održana u povodu sedme obljetnice prvog stranačkog Sabora, HDZ je nominirao dr. Franju Tuđmana za svojega predsjedničkog kandidata.
10. travnja 1997.
U Zagrebu je u Glavnom tajništvu HDZ-a dr. Franjo Tuđman otvorio stranačku stranicu na Internetu.
13. travnja 1997.
Izbori za Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora, te za gradska i općinska vijeća. Hrvatska demokratska zajednica u Županijskom je domu od 63 osvojila 42 mjesta, a u županijama od 21 osvojila je većinu u 18 županija, u 56 gradova (46,28%) i u 259 općina (61,31%).
8. lipnja 1997.
"Vlak za Vukovar - vlak mira" . Simbolički završetak Domovinskog rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske.
15. lipnja 1997.
Predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj. Pobijedio je dr. Franjo Tuđman koji je dobio 61,41% glasova.
26. listopada 1997.
Proslavljena je 7. obljetnica Mladeži HDZ-a.
21.- 23. studenoga 1997.
IV. Svjetski sabor hrvatske mladeži.
U godini 1997. Hrvatska demokratska zajednica ustrojena je u 2.573 osnovne organizacije, 139 gradskih organizacija i u 20 županijskih uz Gradski odbor HDZ-a grada Zagreba. U inozemstvu djeluje 188 ogranaka HDZ-a.
1998. godina
21.-22. veljače 1998.
IV. Opći sabor HDZ-a. Usvojene su izmjene i dopune Statuta HDZ-a, a za predsjednika stranke ponovno je izabran dr. Franjo Tuđman, te su izabrana tijela stranke - Predsjedništvo, Glavni odbor, Visoki časni sud i Središnji odbor.
8.- 9. svibnja 1998.
IV. Sabor Mladeži HDZ-a. Na Saboru je za novog predsjednika izabran Krunoslav Gašparić, a izabrana su i nova tijela Mladeži HDZ-a.
3. svibnja 1998.
Nakon teške bolesti preminuo Gojko Šušak, potpredsjednik HDZ-a i ministar obrane Republike Hrvatske.
3. prosinca 1998.
Sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a. Drago Krpina imenovan je glavnim tajnikom, Ivica Ropuš glasnogovornikom, a dr. Ivo Sanader, Mario Kapulica, dr. Bruno Uroić i Marin Sopta tajnicima Glavnog tajništva HDZ-a.
7. prosinca 1998.
Sjednica Središnjeg odbora HDZ-a
1999. godina
23. siječnja 1999.
Osnovana Zajednica umirovljenika - predsjednik prof. Kazimir Sviben.
30. siječnja 1999.
Osnovana Zajednica sela "Stjepan Sulimanac" - predsjednik Iva Jemrić-Rus.
06. veljače 1999.
Osnovana Zajednica obrtnika "Hrvatski radiša" - predsjednik Marko Marić.
20. veljače 1999.
Osnovana Zajednica radnika i službenika "Andrija Hebrang" - predsjednik Marijan Jurić.
20. veljače 1999.
Osnovana Zajednica žena "Katarina Zrinski" - predsjednica Jadranka Kosor.
20. ožujka 1999.
Osnovana Akademska zajednica "Dr. Ante Starčević" - predsjednik akademik Dubravko Jelčić.
24.- 25. travnja 1999.
Održana 3. sjednica Nacionalnog odbora Mladeži HDZ-a.
23. lipnja 1999.
Osnovan je središnji Arhiv HDZ-a.
26. lipnja 1999.
Sjednica Glavnog odbora HDZ-a Na sjednici je prihvaćen prijedlog da se pristupi osnivanju Zajednice svih dragovoljačkih i drugih udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata pod imenom "Gojko Šušak".
10. prosinca 1999.
Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo predsjednik Republike Hrvatske i Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman.
2000. godina
03. 01. 2000.
Izbori za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 24,4 % glasova ili 46 zastupničkih mandata. Unatoč činjenici što je pojedinačno osvojila najviše mandata, novu vladu uspostavila je Udružena opozicija šest stranka pod vodstvom SDP-a. Nakon deset godina višestranačja u Republici Hrvatskoj, HDZ je po prvi put prešao u opoziciju.
05. siječnja 2000.
Sjednica Glavnog odbora HDZ-a. Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a izabran je dipl. iur. Vladimir Šeks, a za predsjedničkog kandidata dr. Mate Granić.
13. siječnja 2000.
Predsjedništvo HDZ-a donijelo je odluku o održavanju prijevremenih unutarstranačkih izbora.
06. ožujka 2000.
Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je dipl. iur. Joso Škara.
02. travnja 2000.
Nakon što su napustili Hrvatsku demokratsku zajednicu, bivši visoki dužnosnici HDZ-a dr. Mate Granić, Vesna Škare- Ožbolt, Joško Morić i Pavao Miljavac osnovali su novu stranku pod nazivom Hrvatski demokratski centar, kojoj su ubrzo promijenili ime u Demokratski centar. U Hrvatskom državnom saboru, Klub zastupnika HDZ-a izgubio je tri zastupnika.
15./ 26. travnja 2000.
Sjednica Središnjeg odbora HDZ-a. na njoj je usvojen Prijedlog novog stranačkog statuta i Programska deklaracija.
29. - 30. travnja 2000.
V. Opći sabor HDZ -a. Usvojene su promjene Statuta HDZ-a i Programska deklaracija HDZ-a, a za novog predsjednika stranke izabran je dr. Ivo Sanader, te su izabrana tijela stranke - Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a.
05. svibnja 2000.
Održana je konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva HDZ -a.
03. lipnja 2000.
Održana 5. konvencija Mladeži HDZ-a.
10. lipnja 2000.
Održana je konstituirajuća sjednica Središnjeg odbora HDZ-a.
Srpanj - kolovoz 2000.
Predsjednik HDZ-a posjetio hrvatske iseljenike u SAD-u i Kanadi.
30. rujna 2000.
Sjednica Središnjeg odbora s koje je upućen Proglas hrvatskom narodu u domovini i svijetu. Osnovan je Fond za socijalno ugrožene građane.
13. listopada 2000.
Na inzistiranje HDZ-a u hrvatskome saboru donesena je Deklaracija o domovinskom ratu radi zaštite hrvatskih branitelja i digniteta rata od nepravednih optužba međunarodnog Suda u den Haagu.
24. studenoga 2000.
Zagrebački summit. HDZ-e je povodom tog skupa donio Izjavu HDZ-a o summitu u Zagrebu u kojoj je izraženo protivljenje svakom regionalnom ili kolektivnom pristupu koji bi Republiku Hrvatsku uključio u tzv. Zapadni Balkan.
10. prosinca 2000.
Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a, a na prijedlog predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta preimenovana je u Zakladu Hrvatske demokratske zajednice "dr. Franjo Tuđman".
17. prosinca 2000.
Izbori za Vijeća gradskih četvrti grada Zagreba. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 20.75 % glasova.
2001. godina
10. - 13 siječnja 2001.
Izaslanstvo HDZ-a pod vodstvom dr. Ive Sanadera sudjelovalo je u radu 20. Kongresa Europske demokratske unije i Europske pučke stranke u Berlinu.
28. siječnja 2001.
Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo akademik Ranko Marinković, istaknuti član Hrvatske demokratske zajednice i njezini zastupnik u skupštini grada Zagreba.
17. veljače 2001.
Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo Zvonimir Červenko, general zbora Hrvatske vojske i zastupnik Hrvatske demokratske zajednice u Županijskome domu Hrvatskog državnog sabora.
05. ožujka 2001.
Zajednička sjednica Središnjeg odbora i Klubova zastupnika HDZ-a u oba doma sabora. Izraženo je protivljenje najavljenim ustavnim promjenama kojima bi bio ukinut Županijski dom i pravo glasa dijaspore. Također je izražena podrška Hrvatskom narodnom saboru u Mostaru.
20. svibnja 2001.
Izbori za lokalnu upravu i samoupravu. Hrvatska demokratska zajednica postigla je najbolji izborni rezultat u petnaest od ukupno dvadesetjednoj županiji i time potvrdila status najjače političke stranke u Republici Hrvatskoj.
17. lipnja 2001.
Održan 6. Opći sabor HDZ-a - Izvještajni. Donesena rezolucija o načelima politike i djelovanju HDZ-a i rezolucija o ciljevima i pravcima djelovanja HDZ-a u prevladavanju gospodarske krize u Hrvatskoj.
1.-30. kolovoza 2001.
Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader obišao hrvatsko iseljeništvo u Australiji. Dr. Sanader susreo se s predsjednikom australskog parlamenta i parlamentarcima liberalne stranke.
16. rujna 2001.
Dr. Sanader u Dubrovniku održao veliki predizborni skup za izbore za gradsko vijeće Dubrovnika. U Dubrovniku HDZ pobjeđuje velikom većinom i postavlja svoju gradonačelnicu.
24. rujna 2001.
Predsjednik HDZ-a u Rimu razgovarao sa Roccom Butiglioneom, ministrom za europske integracije u talijanskoj Vladi.
21. studenoga 2001.
Predsjednik HDZ-a održao u Washongtonu predavanje o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj i politici HDZ-a u prestižnom Cato Institutu. Tijekom boravka u SAD dr. Sanader bio je primljen u State Departmentu gdje se susreo sa pomoćnicom državnog tajnika Paulom Dobriansky. Također dr. Sanader susreo se s američkim kongresmenima i poslovnim ljudima. Dr. Sanader prilikom posjeta SAD-u obišao je hrvatske zajednice Clevelanda i Chicaga.
24. studenoga 2001.
Dr. Sanader u Ottawi u Kanadi razgovarao s kanadskim premijerom Jacques Chretienom, te sa ministrima u kanadskoj Vladi Paulom Martinom, ministrom za financije i Sheillom Cops, ministricom za kulturu. Prilikom posjeta Kanadi predsjednik HDZ-a obišao je hrvatske zajednice Toronta, Kitchenera, Montreala i Ottawe.
2002. godina
6. ožujka 2002.
Predsjednik HDZ-a u Beču razgovarao s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüssleom
8. ožujka 2002.
Predsjednik HDZ-a u Washington razgovarao sa Henryem Hydeom, predsjednikom vanjskopolitičkog odbora američkog kongresa.
21. travnja 2002.
7. Opći sabor HDZ-a
Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader ponovno je izabran i potvrđen za predsjednika HDZ-a u prvom krugu glasovanja u konkurenciji još dvoje protukandidata. Predsjednik HDZ-a ispričao se hrvatskim građanima za sve eventualne neugodnosti koje su imali tijekom vlasti HDZ-a posljednjih godina obnašanja vlasti. 7. Opći sabor HDZ-a u potpunosti potvrdio politiku predsjednika Sanadera.
15. lipnja 2002.
Središnji odbor HDZ.a razrješuje dužnosti ravnatelja Zaklade hrvatskog državnog zavjeta "dr. Franjo Tuđman" Ivića Pašalića i donosi odluku o raspuštanju Mladeži HDZ-a.
4.-6. listopada 2002.
U Varaždinskim toplicama održana programska konferencija HDZ-a (Klauzura) na kojoj je sudjelovao cijeli vrh HDZ-a, a gosti su bili ugledni političari iz SAD-a, Njemačke i Austrije.
16. listopada 2002.
U Lisabonu u Portugalu HDZ potvrđen kao nova članica Europske pučke stranke u nazočnosti predsjednika Sanadera i visokog izaslanstva HDZ-a. Tom prilikom dr. Sanader susreo se s brojnim europski državnicima i političarima.
17. studenoga 2002.
Na poziv Alaina Juppea, predsjednika francuskog UMP-a dr. Sanader sa visokim izaslanstvom HZ-a sudjelovao na utemeljiteljskom kongresu te stranke. Tom prilikom dr. Sanader razgovarao s predsjednikom Juppeom.
30. studenoga 2002.
Pod devizom "Snaga za novo vrijeme" održana obnoviteljska konvencija Mladeži HDZ-a u dvorani Globus na zagrebačkom velesajmu koja je okupila 1000 izaslanika Mladeži iz cijele Hrvatske i iseljeništva. Za predsjednicu je izabran Margareta Kosec.
2003. godina
21. lipnja 2003.
U Ciboni održan VIII. Opći sabor Hrvatske demokratske stranke na kojemu se raspravljalo o radu stranke i o predizbornim aktivnostima. Na skupu predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader podnio je izvješće o djelovanju stranke u proteklih dvije godine i predstavio predizborni program HDZ-a.
9. rujna. 2003.
Osamdesetak članova regionalnih i Središnjeg izbornog stožera HDZ-a nazočilo je seminaru o predizbornim strategijama koji su vodili stručnjaci Austrijske pučke stranke predvođeni direktorom briljantne predizborne kampanje ÖVP-a dr. Reinholdom Lopatkom. Bio je to posljednji od petnaest seminara koje su za HDZ-ove dužnosnike pripremili direktori i stratezi predizbornih kampanja velikih europskih i američkih stranaka.
18. rujna 2003.
U Pakracu održana 2. sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj su utvrđeni svi aspekti i detalji budućih predizbornih aktivnosti HDZ-a za parlamentarne izbore koji slijede. Na sjednici su potvrđeni izborni stožeri i nositelji izbornih stožera u svih 11. izbornih jedinica.
9. listopada 2003.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. primio predstavnike seniora Europske pučke stranke predvođene predsjednikom dr. Bernhardom Wormsom.
16. listopada 2003.
Predsjednik HDZ-a dr.sc. Ivo Sanader sastao se s veleposlanicima zemalja Europske Unije i veleposlanikom Europske Komisije. Sastanak je organiziralo talijansko veleposlanstvo u svojstvu predsjedavajućeg Europskoj Uniji u svojim prostorijama, a u sklopu sastanka s predsjednicima političkih stranaka pred predstojeće izbore. Uz dr. Ivu Sanadera bili su i članovi predsjedništva mr. Božo Biškupić i dr. Miomir Žužul.
22. listopada 2003.
Sjednici Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu uz predsjedatelja Europske unije Silvia Berlusconija, te predsjednika Kluba zastupnika Hansa Gerta Pötteringa, supredsjedao je i predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader. Na sjednici Kluba zastupnika uz predsjednika Sanadera sudjelovali su i članovi Predsjedništva mr. Božo Biškupić i dr. Miomir Žužul te glasnogovornik stranke Ratko Maček.
22. listopada 2003.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Ivo Sanader susreo se 22. listopada 2003. u Strassbourgu s talijanskim premijerom i predsjedateljem Europske unije Silviom Berlusconijem. Bilateralni susret koji je protekao u izrazito srdačnoj i prijateljskoj atmosferi održan je nakon što su premijer Berlusconi i predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader supredsjedali sjednici Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.
25. listopada 2003.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. sc. Ivo Sanader susreo se u Münchenu s bavarskim predsjednikom i predsjednikom CSU-a dr. Edmundom Stoiberom.
27. listopada 2003.
Na sjednici Nacionalnog vijeća kooptirani su: Štefica Madračević, dr. Slavko Leban, Stjepan Haraminčić, Frank Bilaver i Ratko Maček. Za članove Nacionalnog vijeća Hrvatske demokratske zajednice izabrani su i: predsjednik koordinacije HDZ-a u SAD-u Velimir Sulić, predsjednik koordinacije HDZ-a u Kanadi Tonči Ćorić, predsjednik koordinacije Nordhein-Westfalen, dr. Berislav Tomac i predsjednik koordinacije HDZ-a Australije Rade Buljubašić.
5. studenoga 2003.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. sc. Ivo Sanader predstavio Izborni program HDZ-a 2003-2007. poručivši biračima da je HDZ-a u potpunosti spreman preuzeti odgovornost za vođenje države.
21. studenog 2003.
Na sjednici Središnjeg odbora predstavljen etički kodeks HDZ-a
Kliknite OVDJE ako želite pročitati etički kodeks.
23. studenog 2003.
Na izborima za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 63 zastupnička mjesta (41,7%).
9. prosinca 2003.
Nakon što je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić imenovao predsjednika HDZ-a dr. sc. Ivu Sanadera mandatarom za sastav nove hrvatske vlade, u sjedištu HDZ-a održana je sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj su analizirani rezultati izbora za Hrvatski sabor. Izraženo je zadovoljstvo uspjehom stranke na izborima te naglašeno kako su rezultati izbora odraz vjerodostojnosti politike HDZ-a. Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader upoznao je članove Nacionalnog vijeća s aktualnim pregovorima za sastavljanje parlamentarne većine i nove hrvatske Vlade, dobivši jednoglasnu potporu.
10. prosinca 2003.
HDZ obilježio četvrtu godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana
13. prosinca 2003.
Pod predsjedanjem predsjednika HDZ-a dr. sc. Ive Sanadera održana je sjednica Središnjeg odbora HDZ-a na koju su nazočili novoizabrani saborski zastupnici HDZ-a kao i svi kandidati s lista HDZ-a za parlamentarne izbore. Središnji odbor i svi nazočni na prijedlog predsjednika HDZ-a, a nakon provedene rasprave, jednoglasno su i bezrezervno usvojili slijedeće zaključke:
Središnji odbor izražava zadovoljstvo uspjehom stranke na parlamentarnim izborima 23. studenog 2003. Zahvaljuje se svim biračima na povjerenju koje su dali HDZ-u, te svim članovima i pristašama stranke u Hrvatskoj i izvan njezinih granica na odličnom i vjerodostojnom radu u protekle četiri godine dok je HDZ bio u oporbi.
Središnji odbor daje punu potporu predsjedniku HDZ-a dr. Ivi Sanaderu i vodstvu stranke u razgovorima s koalicijskim partnerima i onim strankama i zastupnicima koji će HDZ podržavati u Hrvatskom saboru.
Središnji odbor daje punu potporu vodstvu stranke u restrukturiranju Vlade RH tj. u smanjenju broja ministarstava kao i u provođenju politike stranke i programa na kojem je HDZ dobio potporu birača.
Središnji odbor donosi odluku da zbog važnosti obnašanja dužnosti saborskih zastupnika, oni gradonačelnici i njihovi zamjenici koji su izabrani u Hrvatski sabor izaberu dužnost koju će obnašati, tj. odaberu između dužnosti gradonačelnika ili saborskog zastupnika. Središnji odbor također donosi preporuku da to isto učine i načelnici općina u slučajevima gdje se to pokaže nužnim.
Na prijedlog predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera, Predsjedništva HDZ-a i Nacionalnog vijeća HDZ-a, Središnji odbor obvezuje sva stranačka tijela da nastave s dobrim i odgovornim radom u stranci koji je bio pretpostavka za izborni uspjeh, a treba biti pretpostavka dobru i uspješnu primjenu našega programa u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, kao i pretpostavka za uspjehe u budućnosti.
23. prosinca 2003.
Imenovana nova vlada Republike Hrvatske (dr. sc. Ivo Sanader - predsjednik Vlade; Jadranka Kosor - potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; prof. dr. sc. Andrija Hebrang - potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi; prof. dr. sc. Miomir Žužul - ministar vanjskih poslova; Ivan Šuker - ministar financija; Berislav Rončević - ministar obrane; dr. Marijan Mlinarić - ministar unutarnjih poslova; Vesna Škare-Ožbolt - ministrica pravosuđa; Branko Vukelić - ministar gospodarstva, rada i poduzetništva; Božidar Kalmeta - ministar mora, turizma, prometa i razvitka; Petar Čobanković - ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva; Marina Matulović-Dropulić - ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; dr. sc. Dragan Primorac - ministar znanosti, obrazovanja i športa; mr. sc. Božo Biškupić - ministar kulture; mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović - ministrica europskih integracija
24. prosinca 2003.
Predsjednica njemačkog CDU-a Angela Merkel, predsjednik bavarskog CSU-a Edmund Stoiber te mnogi državnici čestitali dr sc. Ivi Sanaderu na izboru za predsjednika Vlade RH.
2004. godina
31. siječnja 2004.
Pod predsjedanjem predsjednika HDZ-a dr. sc. Ive Sanader održane su sjednice Predsjedništva, Nacionalnog vijeća te Središnjeg odbora HDZ-a na temu pripreme unutarstranačkih izbora i IX. Općeg sabora HDZ-a. Na sjednicama su donešene odluke da unutarstranački izbori započinju 10. veljače 2004. na razini temeljnih ogranaka, zatim općinskih, gradskih i županijskih odbora, te traju sve do IX. Općeg sabora koji će se održati 24. travnja 2004. u Rijeci.
5. veljače 2004.
Izaslanici 16. Kongresa Europske pučke stranke (EPP), asocijacije demokršćanskih, konzervativnih i narodnjačkih europskih stranaka, usvojili su Rezoluciju kojom snažno podupiru ubrzavanje procesa ulaska Hrvatske u EU.
Jednoglasno prihvaćena Rezolucija Europske pučke stranke u Bruxellesu
REZOLUCIJA EUROPSKE PUČKE STRANKE
Kongres Europske pučke stranke, Bruxelles, 4. - 5. veljače 2004
PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
Europska pučka stranka,
s obzirom na izbore koji su se u Hrvatskoj održali 23. studenoga 2003. godine i rezultirali velikom pobjedom HDZ-a, sestrinske stranke EPP-a, predvođene dr. Ivom Sanaderom;
s obzirom na uspostavu nove Vlade 23. studenoga 2003. pod vodstvom premijera dr. Ive Sanadera;
pozdravlja predstavljenu političku orijentaciju nove Vlade 23. studenoga 2003. i njezine prioritete kojima se Vlada opredjeljuje za:
punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije (ICTY) u Haagu. Nova je Vlada poduzela prve korake kojima je pokazala volju za ispunjavanje svojih obveza prema Sudu;
snaženje odnosa s Europskom unijom i NATO-om. Vlada se obvezala učiniti sve kako bi nastavila provoditi reformske procese i ispunjavati kopenhaške kriterije s ciljem što skorijeg pristupanja Europskoj uniji;
suradnju u rješavanju svih problema sa susjednim zemljama;
pozdravlja koalicijsku Vladu i sporazum o suradnji koji je nova Vlada sklopila s predstavnicima nacionalnih manjina, posebice povijesni sporazum Sanader - Stanimirović o povratku izbjeglih i povratu imovine koji je rezultirao potporom srpske nacionalne manjine novoj Vladi u Hrvatskom saboru;
naglašava da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji od velike važnosti za održavanje i poboljšanje stabilnosti u regiji;
uvjerena je da se mora osigurati sposobnost Europske unije za primanje novih zemalja članica;
poziva Europsku komisiju i državnike, članove Europske pučke stranke, na pripremu strategije za što skorije pristupanje Hrvatske u Europsku uniju.
24. ožujka 2004.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader sudjelovao u radu Studijskih dana EPP-a u Beču te održao predavanje na temu "Unija i njezini novi susjedi: novi projekt za Europu".
26. ožujka 2004.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader sudjelovao na Statutarnom summitu Europske pučke stranke (EPP) u Meiseu, nedelako od Bruxellesa. Tijekom skupa održao je bilateralne sastanke s premijerima Austrije, Italije, Estonije i Slovačke (Wolfgangom Schuesselom, Silvijem Berlusconijem, Juhanom Partsom i Mikulašem Dzurindom) te s potpredsjednicom Europske komisije Loyolom de Palacio i povjerenikom Komisije za regionalnu politiku, Francuzom Michelom Barnierom.
29. ožujka 2004.
Predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova i član Predsjedništva HDZ-a dr. Miomir Žužul na čelu izaslanstva Vlade RH i HDZ-a posjetili su New York. Sastali su se s vodstvom Koordinacije HDZ-a SAD-a Frank Bilaverom, zamjenikom predsjednika i Milivojem Perošom, glavnim tajnikom, s kojima su nakon sastanka prisustvovali svetoj misi i tribini na kojoj ih je pozdravilo oko 800 prisutnih.
18. travnja 2004.
Na prijevremenim izborima za Gradsko vijeće Biograda na moru uvjerljivo je sa 49% glasova pobijedila koalicijska lista Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske stranke prava.
Na prijevremenim izborima za Gradsko vijeće Šibenika Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 16 od 25 vijećničkih mjesta.
20. travnja 2004.
RH dobila Avis - pozitivno mišljenje Europske komisije o zahtjevu Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
24. travnja 2004.
U Rijeci je održan IX. Opći sabor Hrvatske demokratske stranke pod geslom "Prema europskoj budućnost". Na saboru je izabrano novo vodstvo stranke. Za predsjednika HDZ-a ponovno je izabran dr. sc. Ivo Sanader, a za njegovu zamjenicu Jadranka Kosor. Na saboru su izaslanici izabrali i 10 članova novoga stranačkog predsjedništva i 25 članova Središnjeg odbora stranke. Među članovima Predsjedništva najveću potporu dobio je Vladimir Šeks, a u to stranačko tijelo izabrani su i Ivan Šuker, Božidar Kalmeta, Luka Bebić, Božo Biškupić, Petar Čobanković, Andrija Hebrang, Marijan Mlinarić, Darko Milinović i Miomir Žužul. Za članove Središnjeg odbora izabrani su: Branko Bačić, Marija Bareza, Josip Bartolčić, Tereza Božek, Ivica Buconjić, Dinko Burić, Željko Cirba, Šimo Đurđević, Zdravko Golub, Željko Goršić, Hrvoje Hitrec, Josip Horvat, Grga Ivezić, Ivica Kirin, Milan Kolić, Ana Lovrin, Ivanka Luetić Boban, Dujomir Marasović, Lucija Nakić, Ivan Penić, Anton Spicijarić, Nikola Šarić, Miroslav Šeparović, Željko Šimunac, Dubravka Šuica.
26. travnja 2004.
Održana konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva HDZ-a
1. svibnja 2004.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader sudjelovao je na skupu premijera Europske unije u Dublinu koji su ujedno i članovi Europske pučke stranke. U ime Europske pučke stranke na proslavi proširenja Unije predsjednik stranke Wilfried Martens čestitao je novim članicama Unije na punopravnom članstvu te hrvatskom premijeru dr. sc. Sanaderu na pozitivnom Avisu.
1. lipnja 2004.
Održana je prva sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a i Središnjeg odbora HDZ-a u novom sazivu nakon IX. Općeg sabora stranke. Središnji odbor je na prijedlog predsjednika ponovno izabrao za zamjenika predsjednika Središnjeg odbora Vladimira Šeksa, a za tajnika Središnjeg odbora Ivanu Sučec Trakoštanec. Također je Središnji odbor na prijedlog predsjednika za glavnog tajnika ponovno izabrao Branka Vukelića, a za zamjenika glavnog tajnika Vladimira Kurečića.
14. lipnja 2004.
U prostorijama NK Jaruna obilježena 15. obljetnica osnutka HDZ-a
18. lipnja 2004.
Europsko vijeće odlučilo je promaknuti Hrvatsku u službenog kandidata za članstvo u EU te zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom sljedeće godine. Pristupni pregovori počet će bilateralnom međuvladinom konferencijom između Hrvatske i EU, koja je zakazana za početak sljedeće godine.
24. lipnja 2004.
U organizaciji Glavnog tajništva HDZ-a, Zaklade Hanns Seidel Bavarske kršćanske socijalne unije (CSU), Političke akademije Austrijske Pučke Stranke (OVP) i Jarl Hjalmarson zaklade Švedske konzervativne stranke (Moderaterna) organiziran je dvodnevni seminar o Europskoj uniji na kojem su sudjelovali županijski dužnosnici stranke, članovi mladeži, saborski zastupnici te predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija Republike Hrvatske. Dvodnevni seminar održan je u prostorijama tajništva Hrvatske demokratske zajednice, a predavači su bili predstavnici Austrijske pučke stranke i Švedske Moderaterne.
29. kolovoza 2004.
Umro Ivan Lacković Croata, istaknuti likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf te istaknuti član Hrvatske demokratske zajednice.
12. listopada 2004.
Glavni tajnik HDZ-a Branko Vukelić primio je u prostorijama stranke Liua Lunshana člana Politbiroa i tajnika za informiranje KP Kine. Vukelić je sugovornike upoznao sa organizacijom i načinom rada stranke te izrazio želju za što boljom gospodarskom suradnjom Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine.
14.- 16. listopada 2004.
U prostorijama Središnjice HDZ-a održavao se seminar u organizaciji Robert Schumann Instituta kao projekt EPP-a za sestrinske stranke iz Hrvatske, a pod nazivom "Postati trener za političku komunikaciju na vrijednostima i političkim tekovinama EPP-ED". Seminaru su prisustvovali predstavnici županijskih odbora HDZ-a te članovi mladeži HDZ-a. Predavači su bili dr. Erhard von der Bank (CET), Kinga Szabó (CET) i Christian Scheucher.
17. listopada 2004.
Središnji odbor HDZ-a pozdravio je i jednoglasno podržao odluku Predsjedništva HDZ-a da kandidat stranke na predsjedničkim izborima bude zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor.
30. listopada 2004.
U kongresnoj dvorani "Globus" na Zagrebačkom velesajmu održana je VIII. Izborna Konvencija Mladeži HDZ-a. Za predsjednicu izabrana Margareta Mađerić.
10. prosinca 2004.
Komemorativnim skupom u Starogradskoj vijećnici, misom u crkvi sv. Marka i polaganjem vijenaca na grob dr. Franje Tuđmana obilježena peta godišnjica smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.
2005. godina
2. siječnja 2005.
Prvi krug izbora za Predsjednika RH, predsjednička kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor osvojila 20,31 % glasova i time osigurala ulaz u drugi krug izbora.
16. siječnja 2005.
Drugi krug izbora za Predsjednika RH, predsjednička kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor ostvarila 34,07 % glasova.
18. siječnja 2005.
Dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske primio je čestitku Wilfrieda Martensa, predsjednika Europske pučke stranke.
''Dragi Ivo,
U ime Europske pučke stranke čestitam Vama i HDZ-u na izbornim rezultatima i 34% glasova, koje je osvojila Vaša kandidatkinja Jadranka Kosor na hrvatskim predsjedničkim izborima.
Sa zadovoljstvom sam prošloga četvrtka, za moga posjeta Zagrebu, podupro kandidaturu gospođe Kosor. Također mi je bilo zadovoljstvo razgovarati s Vama i ostalim članovima Vaše cijenjene Vlade o političkom razvoju Republike Hrvatske i procesu njezine integracije u Europsku uniju.''
22. siječnja 2005.
Održana zajednička sjednica Predsjedništva , Nacionalnog vijeća, Središnjeg odbora i Kluba zastupnika HDZ-a. Na sjednici su donešeni sljedeći zaključci:
Sva stranačka tijela uputila su zahvalnost gospođi Jadranki Kosor na uspješnoj kampanji i rezultatu predsjedničkih izbora čime je dokazana vjerodostojnost i snaga stranke.
Hrvatska demokratska zajednica ostvarivanjem je izbornog rezultata od 34 % potvrdila rezultat s parlamentarnih izbora iz 2003., te se učvrstila kao najveća politička snaga u Hrvatskoj. Sva stranačka tijela HDZ-a zahvaljuju biračima na toj velikoj potpori.
Središnji odbor stranke ovlastio je Nacionalno vijeće i predsjednike županijskih odbora stranke da izrade platformu za lokalne izbore koji će se, sukladno Zakonu, održati u svibnju 2005. godine.
Središnji odbor HDZ-a ovlastio je Nacionalno vijeće stranke za izradu strateških smjernica stranke na lokalnim izborima.
Sva stranačka tijela HDZ-a osnažila su primjenu načela supsidijarnosti prema kojem svaka stranačka organizacija na terenu sama kreira stranačke liste za lokalne izbore i pregovara o mogućim koalicijama na razini općina, gradova i županija.
Predsjedništvo, Nacionalno vijeće, Središnji odbor i Klub zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru uskoro će održati dvodnevnu programsku konferenciju na kojoj će biti predstavljene programske i strateške smjernice za lokalne izbore.
20.-22. siječnja 2005.
U Središnjici HDZ-a održan je treći dio seminara u organizaciji Robert Schumann Instituta pod nazivom "Postati trener za političku komunikaciju na vrijednostima i političkim tekovinama EPP-ED". Seminaru su prisustvovali predstavnici županijskih odbora HDZ-a i članovi Mladeži HDZ-a. Predavači su bili: dr. Erhard von der Bank (CET), Kinga Szabo (CET) i Christian Scheucher.
11. veljače 2005.
MHDZ Splitsko-dalmatinske županije organizirala je u dvorani hotela "PRESIDENT" tribinu pod nazivom "Utjecaj europskih integracija na sustav obrazovanja - Bolonjski proces". Izlagači na tribini bili su ministrica europskih integracija mr. sc. Kolinda Grabar- Kitarović te ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Dragan Primorac.
14. veljače 2005.
Na prijedlog predsjednika HDZ-a i Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera, Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice odlučilo je da će Hrvatskom saboru predložiti imenovanje novog potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Damira Polančeca, a za novog ministra zdravstva dosadašnjeg pomoćnika ministra Nevena Ljubičića, te da se resori vanjske politike i europskih integracija spoje u jedno ministarstvo. Predsjedništvo HDZ-a odlučilo je da će na čelu novoga ministarstva biti sadašnja ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović,.
4. ožujka 2005.
Rezolucija Nacionalnog odbora Kršćansko-demokratske unije - CDU-a o početku pristupnih pregovora s Hrvatskom
CDU Njemačke poziva Europsku uniju da omogući početak pregovora s Hrvatskom o pristupanju Europskoj uniji 17. ožujka 2005. godine.
Hrvatska ispunjava Kopenhagenski kriterij Europske unije potreban za početak pregovora o pristupanju. Hrvatska Vlada vjerodostojno je poduzela potrebne mjere za neograničenu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije. Naročito vjerodostojno je učinila sve da što prije pronađe moguće boravište zadnjeg optuženika Gotovine u namjeri da ga izruči Haškom sudu.
CDU poziva vlade zemalja članica Europske unije da hrvatsku bezrezervno podrže u ovim nastojanjima.
Početak pristupnih pregovora s Hrvatskom od najveće je važnosti za stabilnost zemalja Zapadnog Balkana kojima je obećana perspektiva pregovora s Europskom unijom. Ove potencijalne zemlje kandidatkinje moraju shvatiti da političke, gospodarski i socijalne reforme bivaju nagrađene od strane Europske unije.
Europska unije, međutim, treba povezati pregovore o pristupanju Europskoj uniji s uvjetom da hrvatska Vlada i u budućnosti bezuvjetno surađuje s Haškim sudom. Dokaže li se da Hrvatske u nekom pogledu u budućnosti ne ispunjava zadani uvjet Europska unija treba sebi osigurati opciju suspendiranja pregovora s Hrvatskom.
17. ožujka 2005.
Održana je zajednička sjednica Predsjedništva HDZ-a, Nacionalnog vijeća, Središnjeg odbora i Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Na sjednici su donešeni slijedeći zaključci:
donešena je Rezolucija Središnjeg odbora HDZ-a o odnosima Hrvatske i Europske unije;
na predstojećim lokalnim izborima poštivati će se, kao i do sada, načelo supsidijarnosti u određivanju kandidata na stranačkim listama, a preporučuje se svim stranačkim organizacijama da na listama bude što veća zastupljenost žena i mladih.
Tekst Rezolucije središnjeg odbora HDZ-a možete pročitati OVDJE.
17 - 20. ožujka 2005.
Mladež HDZ-a sudjelovala na izbornom kongresu Mladeži EPP-a u Parizu.
4.-5. travnja 2005.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da se povodom smrti Svetog Oca Ivana Pavla II. dani 4. i 5. travnja 2005., kao i dan Njegovog pokopa proglašavaju danima žalosti u Republici Hrvatskoj.
6. travnja 2005.
Hrvatski sabor donio Povelju zahvalnosti Svetom Ocu Ivanu Pavlu II.
travanj 2005.
Trojica zastupnika HDZ-a osnivaju Udrugu HDSSB u čijem programu se zalažu da Slavonija i Baranja postane jedinstvena teritorijalna regiju u koju bi se stopile pet slavonskih županija, što je protivno Ustavu RH.
Visoki časni sud stranke donosi odluku o prestanku članstva u HDZ-u svim članovima Udruge.
7. svibnja 2005.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader otkrio je u Kaštelima spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu rad akademskih kipara Aleksandra i Silvana Guberine.
13. svibnja 2005.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader otvorio je u Velikoj Gorici spomen-park prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te otkrio njegovu bistu.
16. svibnja 2005.
Na izborima za lokalnu samoupravu Hrvatska demokratska zajednica osvojila je najviše mandata. Od 21 županije HDZ ima vlast u 9 županija ili 42,86 %, od 124 grada HDZ ima vlast u 50 gradova ili 40,32 % i od 426 općina HDZ ima vlast u 185 općina ili 43,43 %.
17. lipnja 2005.
U prostorijama NK Jaruna u nazočnosti članova Predsjedništva HDZ-a, visokih dužnosnika HDZ-a, osnivača i članova obilježena je 16. obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice
25. lipnja 2005.
Održana sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a. Na sjednici su donešeni slijedeći zaključci:
Nacionalno vijeće ocijenilo je da je HDZ ostvario izvrstan i očekivan rezultat na lokalnim izborima i najavilo puno sustavniji rad u središnjici stranke kao pripremu za iduće parlamentarne izbore koji će se održati u redovitom roku 2007. godine.
Nacionalno vijeće traži jači angažman stranačkih dužnosnika u središnjici stranke na čelu sa Glavnim tajnikom.
Nacionalno vijeće podržava Vladu u najavljenoj izmjeni izbornog zakonodavstva i daje punu potporu Vladi u pogledu najavljenih reformi u zdravstvu i mirovinskom osiguranju.
14. srpnja 2005.
Središnji odbor HDZ-a na večerašnjoj je sjednici aklamacijom izabrao Ivana Jarnjaka za novog glavnog tajnika stranke. Dosadašnji glavni tajnik, ministar gospodarstva rada i poduzetništva Branko Vukelić koji posao glavnog tajnika ne može obavljati zbog iznimnog angažmana u ministarstvu kooptiran je u Predsjedništvo HDZ-a. U Središnji odbor HDZ-a koptirani su dr. Luka Crnković, dr. Dragan Kovačević i Željko Krapljan.
19. srpnja 2005.
HDZ primljen u članstvo Međunarodne demokratske unije (IDU). Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader je na konferenciji čelnika stranaka IDU-a potpisao Londonsku deklaraciju IDU-a iz 1983. čime je HDZ postao članom ove udruge koja okuplja više od 80 konzervativnih, demokršćanskih i sličnih stranaka centra i desnog centra iz 60 zemalja svijeta.
27. rujna 2005.
Predsjednik HDZ-a dr. sc. Ivo Sanader je u pratnji potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor i nekolicine visokih stranačkih dužnosnika otkrio u Vukovaru poprsje prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, rad akademskog kipara Ante Jurkića.
5. listopada 2005.
Započeli pregovori o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj Uniji.
Dr. Ivo Sanader u povodu početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj Uniji piše za Globus.
Tekst iz Globusa možete pročitati OVDJE.
19. studenoga 2005.
U dvorani Centra hrvatske zajednice u Brisbaneu u nazočnosti vise od 300 Hrvata iz cijele Australije svečano je otkriveno poprsje prvog hrvatskog predsjednika i prvog predsjednika HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Svečanosti je nazočio i član parlamenta u Queenslandu Simon Finn,.
10. prosinca 2005.
U povodu šeste obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana u Starogradskoj vijećnici održan je komemorativni skup, a u crkvi sv. Marka misa zadušnica u nazočnosti dr. sc. Ive Sanadera, članova Vlade RH i dužnosnika HDZ-a. Predsjedništvo HDZ-a položilo je vijenac na grob dr. Franje Tuđmana.
20. prosinca 2005.
Održana izborna skupština HDZ-a Osječko-baranjske županije. Za novog predsjednika osječko-baranjske županijske organizacije HDZ-a na izvanrednoj izbornoj skupštini, javnim glasovanjem, izabran dosadašnji županijski povjerenik stranke Tomislav Ivić. U nazočnosti predsjednika stranke dr. sc. Ive Sanadera, članova predsjedništva HDZ-a Vladimira Šeksa i Andrije Hebranga, glavnog tajnika Ivana Jarnjaka te državnih dužnosnika iz redova HDZ-a, Skupština županijske organizacije izabrala je novi županijski odbor HDZ-a Osječko-baranjske županije.
Biografija
Tuđman, Franjo
hrv. državnik, političar i povjesničar
(Veliko Trgovište, 14. V. 1922 - Zagreb, 10. XII. 1999).
Osnovnu školu pohađao je u Velikom Trgovištu od 1929. do 1933., a gimnaziju u Zagrebu od 1934. do 1941. Školovanje je nastavio na Višoj vojnoj akademiji u Beogradu od 1955. do 1957. U čin generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) promaknut je 1960. Godine 1965. doktorirao je povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja do sloma 1941. Godine 1992. izabran je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Tijekom gimnazijskih dana aktivno je sudjelovao u ljevičarskom nacionalnom pokretu, zbog čega je godine 1940. bio zatvoren. Od 1941. do 1945. aktivno sudjeluje u partizanskom antifašističkom pokretu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od siječnja 1945. radi u Beogradu kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske (VŠ NOV) i Partizizanskih odreda Jugoslavije (POJ), a nakon rata, do godine 1961., u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane i u Generalštabu JNA. Godine 1961. na osobni zahtjev napušta djelatnu vojnu službu i posvećuje se znanstvenoj karijeri. Iste godine vraća se u Zagreb gdje osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), čiji je ravnatelj do godine 1967. Od 1963. do 1967. izvanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu (danas Fakultet političkih znanosti).
Predavao na sveučilištima u Čehoslovačkoj, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Kanadi i SAD-u. Od 1962. do 1967. predsjednik je Komisije za međunarodne odnose i član sekretarijata Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnognaroda Hrvatske (GO SSRNH), a od 1965. do 1969. narodni zastupnik u Prosvjetno-kulturnom vijeću Sabora SR Hrvatske i predsjednik Odbora za znanstveni rad. Godine 1967. bio je zbog protivljenja nametanju kompleksa krivice hrvatskome narodu zbog Nezavisne Države Hrvatske u Drugome svjetskom ratu, kao i zbog kritike službenoga broja jasenovačkih žrtava, bio je isključen iz Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), primoran napustiti mjesto ravnatelja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, uklonjen sa zagrebačkog Sveučilišta i umirovljen. Zbog sudjelovanja u hrvatskom nacionalnom pokretu potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih komunističke su ga vlasti zatvorile u lepoglavsku kaznionicu.
Godine 1972. bio je osuđen na dvije godine zatvora (odslužio devet mjeseci), a u veljači 1981. na tri godine zatvora (siječanj 1982. - veljača 1983./svibanj 1984. - rujan 1984.) i zabranu svakoga javnog djelovanja u razdoblju od pet godina zbog intervjua švedskoj i njemačkojteleviziji te francuskom radiju, u kojima je kritizirao postojeći politički poredak. Nakon što mu je godine 1987.vraćena putovnica, odlazi na turneju među hrvatske iseljenike u sjevernoameričke ieuropske zemlje radeći napovezivanju hrvatskog iseljeništva i Hrvatske radi stvaranja hrvatskoga nacionalnog i demokratskog pokreta. Povratkom u zemlju, godine 1989. s istomišljenicima osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Pobjedivši s HDZ-om na prvim višestranačkim izborima za Sabor SR Hrvatske u travnju i u svibnju 1990., 30. svibnja 1990. biva izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a nakon promjene Ustava, 2. kolovoza 1992. i 15. lipnja 1997. za predsjednika Republike Hrvatske. Tu je dužnost obnašao do smrti.
Politički put
Od 1990. do 1999. imao je ključan utjecaj na hrvatskoj vanjskoj i unutrašnjojpolitici. Tijekom političkog raspadaSocijalističke Federativne Republike Jugoslavije godine 1990. zagovarao je reformu jugoslavenske federacijske zajednice u savez konfederalnih država, dok je istodobno jačao državnu i obrambenu sposobnost Hrvatske.
Kada je Srbija uz pomoć JNA otvoreno podržala srpske pobunjenike u Hrvatskoj te im se pridružila u otvorenoj agresiji na Hrvatsku godine 1991., on im se suprotstavio organiziranom hrvatskom vojnom silom. U proljeće i ljeto 1995. Hrvatska je vojska pod njegovim zapovjedništvom u akcijama "Bljesak" i "Oluja" oslobodila velike dijelove okupiranoga hrvatskog teritorija. Godine 1997. političkom je akcijom pregovaranja s međunarodnom zajednicom uspio mirno reintegrirati Hrvatsko podunavlje u političko-teritorijalni sastav Republike Hrvatske, čime je uspostavio cjelovitost Republike Hrvatske u međunarodno priznatim granicama i formalno završio dugogodišnji rat.
U odnosu prema Bosni i Hercegovini vodio je politiku zaštite hrvatskih interesa, koja se zbog razvoja vojnih i političkih prilika tijekom rata u Bosni i Hercegovini razvijala od vojnog savezništva s bosanskohercegovačkim muslimanima protiv srpske agresije tijekom godine 1992. i 1993., podržavanja bosanskohercegovačkih Hrvata u sukobima s bosanskohercegovačkim muslimanima tijekom 1993., obnovom savezništva s bosanskohercegovačkim muslimanima i stvaranjem Federacije Bosne i Hercegovine godine 1994. i slanjem hrvatske vojske u Bosnu i u Hercegovinu tijekom 1995. koja je uništila srpsku vojnu silu i omogućila uspostavu nove, "daytonske" Bosne i Hercegovine, kao zajednice triju ravnopravnih naroda.
U znastvenoj i kulturnoj karijeri bio je redaktor i pomoćnik glavnog urednika Vojne enciklopedije, suradnik i redaktor enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, član uredništva vojno-teorijskog časopisa Vojno delo, glavni i odgovorni urednik časopisa Putevi revolucije, član izdavačkog odbora časopisa Forum i Hrvatski tjednik, član Upravnog i Izvršnog odbora Matice hrvatske 1970-ih godina, predsjednik Povijesne komisije Matice hrvatske od 1970., član Društva hrvatskih književnika od 1970. i Hrvatskog centra PEN-a od 1987.
Počasni je doktor Sveučilišta Jolla iz San Diega od 1990. U svojim znanstvenim istraživanjima bavio se poviješću Hrvatske u 20. stoljeću te razvojem vojne doktrine općenarodne obrane i prava svakog naroda na vlastitu vojsku, čime je došao u sukob s centralističko-hegemonističkim strukturama poslijeratne Jugoslavije.
Djela, poslanice i govori
DJELA:
Rat protiv rata: partizanski rat u prošlosti i budućnosti (Zagreb, 1957),
Stvaranje socijalističke Jugoslavije (Zagreb, 1960),
Rojstvo socijalističke Jugoslavije (Ljubljana, 1961),
Okupacija i revolucija: dvije rasprave (Zagreb, 1963),
Vojna proti vojni (Ljubljana, 1964);
The Independent State of Croatia as an instrument of the policy of the occupation powers in Jugoslavia and the peoples liberation movement in Croatia from 1941 to 1945/zbornik radova: Recueil de travaux sur hes systemes d´occupation en Jugoslavie 1941-1945 (Beograd, 1963),
Velike ideje i mali narodi (Zagreb, 1969),
Hrvatska politika u prvim godinama borbe protiv vidovdanskog centralističko-hegemonističkog pokreta (1970),
Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi (München-Barcelona, 1981),
Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman (London, 1981),
Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17. -20. veljače 1981. u Zagrebu (Bokatron, nakon 1981),
Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj (London, 1981),
Stirbt Kroatien? (Hamburg, 1981),
Državnost nacija - ključ mira Europe (Lidingo, 1982),
O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu (Toronto, 1987),
Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti (Sudbury, 1988),
Stjepan Radić i hrvatska državnost,
Dubrovnik: časopis za književnost, kulturu i znanost, (Dubrovnik, 1971, br. 2),
Bespuća povijesne zbiljnosti.
Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja (Zagreb, 1989),
Izabrana djela Franje Tuđmana (Zagreb, 1990),
Hrvatska i Europa, Kolo Matice hrvatske (Zagreb, br. 1-2, 1991),
Stjepan Radić i hrvatska suverenost,
Riječi: časopis za književnost, kulturu i znanost (Sisak, br. 4, 1991),
ZNA SE - HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske (sv. 1., Zagreb, 1992),
ZNA SE - HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske (sv. 2., Zagreb, 1993),
Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918-1941 (2 knj., Zagreb, 1993),
S vjerom u samostalnu Hrvatsku (Zagreb, 1995),
Usudbene povjestnice (Zagreb, 1995),
ZNA SE - HDZ u borbi za učvršćenje hrvatske državne suverenosti (sv. 3., Zagreb, 1995),
Povijesna sudba naroda. Izabrani tekstovi (Zagreb, 1996),
Horrors of War: historical reality and philosophy (New York, 1996),
Starčevićeva ideja o samostalnoj Hrvatskoj državi, Vjesnik HAZU, 5 (1996), br. 1/3 (Zagreb, 1996),
Vlak slobode (Zagreb, 1996),
Das historische Schicksal des Volkers (Bad Kissingen-Köln, 1997),
Misao hrvatske slobode: od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (Zagreb, 1997),
ZNA SE - HDZ u borbi za učvršćenje hrvatske državne suverenosti (sv. 4., Zagreb, 1998),
Hrvatska riječ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima (Zagreb, 1999)
POSLANICE I GOVORI:
Poziv na obranu (Zagreb, 1991),
Govor prilikom primanja Republike Hrvatske u UN 1992.,
Državnost: časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo (br. 1, Zagreb, 1997),
Stanje hrvatske države i nacije: Izvješće Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske hrvatskome saboru 22. prosinca 1994. (Zagreb, 1995),
Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 15. siječnja 1996. (Zagreb, 1996),
Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 27. siječnja 1998. (Zagreb, 1998),
Poslanica Hrvatskom državnom saboru 18. prosinca 1997. u prigodi promjene Ustava Republike Hrvatske i obilježavanja 7. obljetnice proglašenja neovisnosti, Državnost: časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo (br. 3, Zagreb, 1997),
Pozdravni govor predsjednika Republike na svečanom primanju prigodom Božićnih i novogodišnjih blagdana za diplomatski zbor 15. siječnja 1999. (Zagreb, 1999),
Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1999. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 20 siječnja 1999. (Zagreb, 1999),
Literatura
LITERATURA:
Krušelj, Željko: Franjo Tuđman, Zagreb, 1991;
Butković, Davor: Prolozi za poltičku biografiju dr. Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, 1991;
Mijatović, Anđelko: Bibliografija radova dr. Franje Tuđmana: u povodu 70. obljetnice života i 40. obljetnice objavljivanja pisanog djela, Časopis za suvremenu povijest, 24 (1992), 1, str. 1. - 18.;
Kieffer, Sandra Marie:
Tudjman Franjo, Britannica/Book of the Year 1992, str. 52.;
Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb, 1993, str. 770.; Hrvatski opći leksikon, Zagreb, 1996, str. 1024.;
Mihanović, Nedjeljko: Dr. Franjo Tuđman: znanstvenik i državnik, Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 1 (1997), 1, str. 19. - 31.;
Pavletić, Vlatko: Velikani cjelokupne hrvatske povijesti: Tuđmanova politička doktrina (Govor na Svečanoj akademiji u povodu 75. rođendana Franje Tuđmana u Zagrebu 14. svibnja 1997.), Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 1 (1997), 1, str. 7. - 18.; Hrvatski leksikon, 2. knj., Zagreb, 1997, str. 590.;
Tudjman, Franjo: Brockhaus - Die Enzyklopädie, 22. knj., Leipzig-Mannheim, 1999, str. 406.;
Horvatić, Dubravko: Dr. Franjo Tuđman - sinteza teorije i prakse, Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 3 (1999), 2, str. 101. - 113.; Dr. Franjo Tuđman 1922. - 1999., Izvanredno izdanje Glasnika HDZ-a, 14. prosinca 1999;
Mijatović, Anđelko: Pregled političkog i državničkog rada dr. Franje Tuđmana: 1989. - 1999., Zagreb, 2000;
Ivanković, Nenad: Predsjedniče, što je ostalo?, Varaždin, 2000;
Jurin Kostoski, Ljubica: Dr. Franjo Tuđman (14. 5. 1922. - 10. 12. 1999.), Zadar, 2000;
Mihanović, Nedjeljko: Za jedinu i vječnu Hrvatsku, Zagreb, 2001.